Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  2. listopada 2014.

 

Prezime ANDRIĆ

20. lipnja 2011.
_____________

Andrići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a vrlo rijetko su Srbi iz tuzlanskog kraja. Razmjerno najviše Andrića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosasnkim općinama Kakanj i Maglaj, u kojima se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Andrić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Andrića u oko osamstopedeset   (150-to prezime po brojnosti. Ovaj noviji popis stanovništva u Hrvatskoj vjerovatno će donijeti drugačije podatke ne samo za Andriće, nego i za druga prezimena koja su doselila iz Bosne. Sredinom prošlog stoljeća bilo je Andrića približno 900, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Andrića u prošlom stoljeću sui z Maglaja i Tomislavgrada u Zagreb  te iz Kaknja u Gračac. Danas su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 191. općini i 295 naselja, pretežno urbanim sredinama 61 %. Danas ich najviše živi u Zagrebu 400.,Slavonskom Brodu 110., Đakovu 80. i u Splitu 70. Ima ih u Šibeniku i Trogiru. Poznati književnik i nobelovac rodom od Travnika Ivo Andrić naselio se u Beogradu.Njegova majka je od Tuzle. Danas Andrića ima skoro u svim selima oko Tuzle, te u Živinicama, najviše u selu Lug.

U osnovi prezimena je vlastito ime Andro, Andrija koje dolazi od grčkog Andreas što znači muževan, hrabar, a koje odgovara starijem hrvatskom imenu Hrabar, uzgred rečeno znači još i zaručnik.

Postoji jedna legendakao i kod drugih prezimena iz pričanja starijih, a ne na povijesnim dokumentima. Navodno bila su petorica braće Andrića koja su iz Vrlike iz Dalmacije krenuli u Bosnu. U srednjoj Bosni su se rastali. Jedan je otišao u Srbiju, jedan u Slavoniju, jedan u Hercegovinu, jedan u Dalmaciju, a jedan ostao u srednjoj Bosni.

U Imotskoj krajini, gdje daans  nema Andrića, tabilježeni su 1725.godine u Medovu Docu, gdje na taj rod podsjeća toponim Andrića krčma, a godinu dana kasnije mletačke vlasti dodjeljuju uVinjanima 6-članoj obitelji Nikole Andrića 12 kanapa zemljišta. Andrići su živjeli i na Svibu, odakle su se oko 1840.godine odselili u Prolog pokraj Livna. Iz mjesta Spiljani u Hercegovini Andrići su odselili, jedni u Vojvodinu, a drugi u Konjic.

Danas u Kolu kod Duvna žive 3 obitelji Andrić. Starinom sui z Livanjskog polja, gdje je u Smrčanima 1741./1742.godine biskup Pavao Dragičević zabilježio 20.-članu obitelj Andrije Andrića. Godine 1768. biskup Marijan Bogdanović je također u Smrčanima zatekao 15.-člano domaćinstvo Jakova Andrića. Andrići u 17.stoljeću sele u Cetinjsku krajinu: 1689.godine Nikola Andrić iz Sinja dobio je na Cetini mlin sa 4 kola, kojega mora najprije popraviti, pa tek onda koristiti zu plaćanja posebnog poreza tzv. malog livela. Na duvanjskom području Andrići se prvi put pojavljuju u Maticama stare župe Seonice 20.studenoga 1824.godine, kada je upisana ženodba Joze sina Ivana iz Vojkovića i majke Joze rođene Radoš iz Roškog Polja s Ružom kćeri Joze  Letice iz Brišnika i majke Ane rođene Ivić iz Mandina Sela. Jedan je od kumova Ivan Andrić iz Roškog Polja. I slijedeći sin Ivana Andrića, koji nosi očevo ime Ivan, ženi se 20.veljače 1827.godine s Marom kćeri Šimuna Bagarića iz Bučića i majke rođene Tadić iz Omolja, a kao mjesto stanovanja mladoženje i njegova oca navodi se Roško Polje. Isto se boravište  i pri ženidbi trećeg sina Ivana Andrića, Filipa, koji se ženi 23.studenoga 1829.godine s Jelom, kćeri Ante Marinčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Novaković iz Mrkodola. Kod ženidbe četvrtog Ivanovog sina  Grge 25.studenoga 1841.godine s Katom kćeri Ivana Pokrajčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Bagarić iz Roškog Polja ne navodi se mjesto odakle su mladoženja i njegov otac, ali su kumovi na ovome vjenčanju Nikola i Ivan Andrić iz Mrkodola. Dakle, najkasnije 1841.godine Andrići su u Mrkodolu, što konačno potvrđuje 15.studenog 1847.godine ženidba petog sina Ivana Andrića Jure iz Mrkodola, a ne iz Roškog Polja, s Anđom s kćeri Jure Anića iz Bukovice i Ruže rođene Bagarić iz Stepena. Sljedeća četiri upisa u Matici vjenčanih, riječ je o zaručnicima iz Andrića roda, ako mjesto stanovanja navodi se isključivo Mrkodol. Čak u dva navrata pojavljuje se stari oblik prezimena Andrić-Jandrić. U Matici umrlih stare župe Seonice, gdje se Andrići prvi put susreću 17.ožujka 1848.godine kada je upisana smrt 52-godišnjeg Ivana Andrića, koji je iznenada preminuo i pokopan u groblju u Stepenu. Andrićima se kao prebivalište upisuje Mrkodol, izuzev dva slučaja (07.02.1855. i 25.06.1856.godine) kada je mjesto stanovanja umrlih Bukovica. Zu dva upisa i dva podatka: 07.02.1855.godine umrla je Kata Andrić žena Ilijina u stotoj godini, dakle rođena 1755.godine i 25.06.1856.godine umro je u 75. godini Jozo Andrić, a kao uzrok njegove smrti upisano je „nebriga ukućana“. I najstariji upisi u Matici krštenih 20.listopada 1850. i 10.01.1853.godine svjedoče da su Andrići doselili u Mrkodol. Od ukupno 16 najstarijih upisa u Matcama stare župe Seonice, šest se puta pojavljuje stariji oblik ovog prezimena – Jandrić. Dakle, današnji duvanski Andrići, nekoć Jandrići, vjerovatno su potomci Andrića, koji su se iz Imotske krajine, gdje su posve nestali, a preko Roškog Polja spustili su se u Mrkodol, gdje su s vremenom postali jedan od najbrojnijih rodova.

Nakon oslobađanja Slavonije od Osmanlija u prvom Komorskom popisu iz 1702.godine u selu Strizivojna zabilježene su dvije kuće Andrića: Franjo Andrić (Franyo Andrich) i Mijo Andrić (Miho Andrich).

 

Garevački Andrići

Poznato je da je Andrića bilo prije domovinskog rata u Garevcu, općina Modriče. Tu su postojale dvije loze Andrića, jedna u zaseoku Gornjani, a druga u zaseoku Lužani,  koje nemaju nikakve rodbinske veze.  Poznati su mladi skojevci od ovih Andrića iz Gornjana: Mato Andrić Mali koji je kasnije bio istaknuti komunistički funkcioner u bivšoj Jugoslaviji u Sarajevu, te njegov stric Mato Andrić Veliki koji je poslije rata u ime komunizma harao našim područjem u službi OZNE, a kad je otišao na službu u odžački kraj  nazivan je Mato Bijelić. Nemamo zapisano odakle su doselili. Bilo ih je u Argovina, današnjim Hrgovima između Gradačca i Brčkoga, kod Dervente u Modranu, odjednom ih nalazimo zapisane u Garevcu prvi puta 1793.godine. Najvjerovatnije su doselili po već uhodanoj liniji doseljenja iz Duvanjskog kraja.

Donosim popis najstarije zapise Andrića u Garevcu, prvo krštenja, a onda vjenčanja:

Garevo, 26.05.1793. Ja isti krsti dijete rođeno 27.04.1793. od zakonitih roditelja Karla Andrića i Dominike Šokić iz Modrana, kome dadoh ime Juro. Kum je bio Šimo Matković iz Gareva.

Garevo, 28. 09. 1798. Ja isti krsti dijete rođeno 27. 09. 1798. od zakonitih roditelja Ilije Andrića i Franjke Karlović, kome dadoh ime Mijo. Kum je bio Jakov Dubravac iz Gareva, svi iz ove župe.

Garevo,15.11.1799. Ja fra Josip Stojčić, župni pomoćnik, krsti dijete rođeno istoga dana 15.11.1799. od zakonitih i katoličkih roditelja Pave Andrića i Mande Karlović iz Pećnika, kome dadoh ime Juro. Kum je bio Andrija Majić iz Gareva.

Garevo, 29.05.1800. Ja isti krsti dijete rođeno 02.05.1800. od zakonitih roditelja Ilije Andrića i Franjke Topolovac iz Pećnika, kome dadoh ime Anđa. Kuma je bila Kata Marković iz Gareva.

Garevo, 19. 06. 1801. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno 15.06.1801. od zakonitih roditelja Ilije Andrića i Franjke Karlović iz Pećnika, kome dadoh ime Ivan. Kum je bio Ivan sin Ilije Jovića iz Ledenica.

Garevo, 06.07.1801. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno istoga ovoga dana 06.07.1801. od zakonitih i katoličkih roditelja Nikole Andrića i Lucije Janjić iz Pećnika, kome dadoh ime Kata. Kuma je bila Šimica žena Ivana Vlašića iz istoga mjesta.

Garevo, 14.02.1802. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno 11. 02.1802. od zakonitih i katoličkih roditelja Pave Andrića i Mande Karlović iz Pećnika, kome dadoh ime Juro. Kum je bio Ilija Tomušić iz istoga mjesta.

Garevo, 01.08.1802. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno istoga dana 01.08.1802. od zakonitih i katoličkih roditelja Nikole Andrića i Lucije Janjić iz Pećnika, kome dadoh ime Anto. Kum je bio Anto sin Ante Majića iz istoga mjesta.

 

Vjenčanja:

 Dana, 02.05.1798. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Marka sina Karla (Drage) Andrića iz Gareva, sa Antonijom kćerkom Ante Radoša. Kumovi su bili: Nikola Andrić, Stjepan Dubravac i Franjka Karlović, svi iz Gareva.

 Dana, 26.11.1798. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Pavu sina Križana Andrića iz Gareva, sa Mandom kćerkom Nikole Karlovića iz Gareva. Kumovi su bili: Marko Andrić, Nikola Matković i Anđa Iličić, svi iz Gareva.

 Dana, 23.01.1799. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča:  Nikolu sina Jakova Andrića iz Gareva, sa  Lucijom kćerkom Ivana Janjića iz Pećnika. Kumovi su bili: Franjo Matković, Marko Andrić i Franjka Karlović, svi iz Pećnika.

 08.02.1802. Luku sina Karla (Drage) Andrića iz Gareva, sa Ružom kćerkom pokojnog Mije Rebrinovića iz istoga mjesta. Kumovi su bili: Marijan Marić, Križan Andrić i Lucija žena Nikole Andrića, svi iz istoga mjesta.

 

Prema knjizi BURIĆA ŠTALA vlč. Vlade Jagustina donosimo Vam popis prezimena Andrić

1. Alojzije Andrić, rođen 28. svibnja 1906. godine iz Garevca, sin Pere Andrića i Mande rođene Tokić. Sklopio ženidbu sa Ivkom Mikulić – Patljak u Modriči 10.11.1926. godine. Nestao s bratom Josipom.

2. Anto Andrić, zvani Pavlović, rođen 28. ožujka 1909. godine, iz Garevca, sin Mate Andrića i Anđe rođene Bajić. Sklopio brak 07.11.1928. godine sa Anđom Popić iz Garevca.

3. Blaž Andrić, rođen 28. ožujka 1924. godine iz Garevca, sin Ilije Andrića i Marije rođene Cvitkušić. Neoženjen.

4. Josip (Joko) Andrić – Mamuzić,  rođen 3. siječnja 1909. godine, iz Garevca, sin Pere Andrića-Mamuzića i Mande rođene Tokić. Sklopio brak u Modriči 15.11.1933. godine sa Marom Pavić iz Garevca. Drugi put sa Marom Brdarić.

5.  Jozo Andrić – Mamuzić, rođen 12. svibnja 1912. godine iz Garevca, sin Jakova Mamuzića-Andrića i Ane rođene Popić. Sklopio brak 25.02.1936. godine u Modriči sa Katom Mikulić. Drugi put sa Marom Brandić iz Tišine 30.10.1940. godine.

6. Jozo Andrić, rođen 2. travnja 1920. godine iz Garevca, sin Mare Andrić, kći Ive Andrića i Kaje rođene Jagustin.

7. Marko Andrić, rođen 10. srpnja 1907. godine, iz Garevca, kućni broj 59, sin Ilije (a u zagradi dodano Ive) Andrića i Ane rođene Križić. Sklopio brak u Modriči 27.11.1929. godine sa Serafinom Kuprešak iz Kladara Donjih.

8. Marko Andrić, rođen 13. kolovoza 1924. godine iz Garevca, sin Mate Andrića i Ane rođene Cvitkušić.

9. Mato Andrić, zvani Mamuzić, rođen 4. lipnja 1907. godine, iz Garevca, sin Marka Andrića i Mande rođene Burić. Sklopio brak u Modriči sa Ružom Cvitkušić 28.11.1928. godine.

10. Mato Andrić, rođen 22. ožujka 1930. godine, iz Garevca, sin Ive Andrića i Anđe rođene Marić.

11. Mijat (Mićo) Andrić, rođen 19. srpnja 1904. godine, iz Garevca, sin Marka Andrića i Mande rođene Burić. Sklopio ženidbu sa Mandom Marić u Modriči 15.11.1922. godine.

12. Nikola Andrić, zvan Pavlović, rođen 8. travnja 1926. godine iz Garevca, sin Ive Andrića i Luce rođene Lukić.

13. Stjepan Andrić, rođen 1. lipnja 1920. godine, iz Garevca, sin Stjepana Andrića i Ane rođene Šoljić. Sklopio brak sa Katom Radonjić iz Garevca u Modriči 15.11.1939. godine.


Povratnici

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma neki su se počeli vraćata, ali su to uglavnom stariji i trajni povratak, a to je prenošenje pokojnih u garevačko groblje.

Andrić Jakov

Andrić Mara

Andrić Katica i sestre

Andrić Marko i Jovanka

Andrić Pero

 

Andrići Srbi

Andrići Srbi u Nišu porijeklom sui z Ibarskog-Starog Kolasina selo Čečevo kod Zubin Potoka u Kosovskoj Mitrovici, a oni su doselili u selo Čečevo iz Papradišta iz Crne Gore. Oni slave slavu sv. Petke. Iz Crne gore također su Andrići doselili u novi Pazar. Također iz nikšića su se naselili Andrići u Šapcu, te Ljubovlje i u Rogačici kod Bajine Bašte u Podrinju. Ova lozaAndrica vuce poreklo iz Hercegovine odakle su se selili u Crnu Goru  a odatle dalje. Također Andrića ima u Trebinju. Iz okolice Nikšića doselili su Andrići u Valjevo i oni slave slavu Lazareva Subota. U Čačku žive Andrići porijeklom iz Hercegovine i slave slavu Svetog Jovana Krstitelja.

U Berlinu u Židovskom muzeju ima ploča s popisom nestalih i pogubljenih Židova na kojoj ima zapisana zajednica Židova s prezimenom Andrić, ali  nisu s naših balkanskih prostora.