
Današnji datum: 8. rujna 2010.
Uz 105. obljetnicu rođenja dr. Rudolfa Römera
Župnik Römer je bio jednostavna i srdačna osoba; u razgovoru živ, spontan i neposredan. Iz njegovih je riječi zračilo čovjekoljublje i dobrota. Župljani i studenti su ga cijenili i voljeli. U razgovoru je bio dosjetljiv i bliz, koristeći se pritom sočnim jezikom bosanskog podneblja koji je upio od jednostavnog bosanskog puka s kojim je u dugim godinama dušobrižništva dijelio dobro i zlo. Bio je direktan i bezkompromisan kada su bila u pitanju Božja i crkvena načela. Nije poznavao kolebanja u vjeri. „Vjera mu je bila djetinjski neposredna i iskrena, netaknuta od modernih sumnji i mudrosti ovoga svijeta“ (dr. K. Draganović).Rođen je 2. veljače 1905. god. u Nevesinju od oca Rudolfa, poštanskog namještenika i majke Katarine Trešnjak rodom iz Češke. Gimnaziju je završio na Prvoj muškoj gimnaziji u Sarajevu, a teološko-filozoski studij na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 1. srpnja 1928. god. u Sarajevu.
Po svršetku teološkog studija imenovan je god. 1930. župnikom župe Solakova Kula odakle je doktorirao 1936. god. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu kod poznatih zagrebačkih bibličara dr. Antuna Sovića i Franje Zagode tezom Autentičnost Ivanova evanđelja. God. 1939. preuzima katehetsku službu na Ženskoj a zatim i na Muškoj prvoj gimnaziji u Sarajevu. Njegovi mu poglavari potom dodijeliše (1945. god.) župu Komušina. U listopadu 1951. god. preuzima župu Marijina rođenja u Modriči gdje će ostati do kolovoza 1956. Župa sv. Josipa u Zenici (1956.-1960.) bila je slijedeća postaja njegova dušobrižničkog djelovanja.
Početkom svibnja 1960. imenovan je profesorom biblijskih znanosti i hebrejskog jezika u bogosloviji u Đakovu gdje djeluje do 1970. god. kada je pozvan u Sarajevo za profesora na ponovno otvorenu Vrhbosansku bogosloviju. Od god. 1972. do 1976. obnašao je dužnost rektor ove Bogoslovije.
Umro je 6.8.1982. u domu za umirovljene svećenike u zgradi Bogoslovije u Sarajevu.
Dr. Römer se bavio i spisatljkim radom. U bogoslovskim danima pisao je za različite časopise. Kao profesor je u «Vjesniku đakovačke biskupije» objavio nekoliko radova o biblijskim temama. S fransukog je preveo i izdao knjižicu N. M. Wildiersa Teilhard de Chardin – drugi Bošković, Đakovo 1966.