Današnji datum: 7. veljače 2012.
Izvanredan čovjek
8. prosinca 2008.uz 90. obljetnicu smrti nadbiskupa Josipa Stadlera
U Sarajevu je prije 90 godine na današnji dan preminuo blago u Gospodinu prvi vrhbosanski nadbiskup, apostol Bosne i veliki rodoljib dr. Josip Stadler.
U nedjelju popodne, 8. prosinca 1918. nadbiskupu se naglo pogoršalo zdravsteveno stanje. Oko njegovog kreveta bile su okupljene sestre Služavke Maloga Isusa koje je sam nadbiskup osnovao. U to je došao i generalni vikar Hadrović koji mu je podijelio bolesničko pomazanje. Kašalj ga je sve više mučio, disanje je postajalo sve teže i sporije. Izgovorivši riječi „Isuse, Bože moj, Marijo!“ nadbiskup je predao svome Stvoritelju neumrlu duše u 22. sata i 21 minutu. Pokopan je u svojoj katedrali 12. prosinca. Tom je prigodom blaženi Ivan Merz zapisao u svoj dnevnik: „Umro je Stadler... Imao je mnogo protivnika. Zvali su ga austrofil, bogataš, trgovac. Mora da je bio izvanredan čovjek kad su ga toliko progonili!“
Nadbiskup Stadler rodio se u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. od siromašnih roditelja, koji su vrlo rano napustili ovaj svijet. U Požegi svršava niže razrede gimanzije a u Zagrebu više. God. 1862. nadbiskup Haulik ga je poslao u Rim na studij teologije gdje je 1868. zaređen za svećenika. Slijedeće godine vraća se u Zagreb gdje je obnašao dužnost profesora bogoslovije. Papa Leon XIII. imenovao ga je 1881. vrhbosanskim nadbiskupom.
Nadbiskup Stadler je kroz 36 godina neumornog rada i izgaranja ostavio bosanskoj Crkvi i hrvatskom narodu grandiozno djelo za koje bi drugi trebali stoljeća. U Travniku je podigao dječačko sjemenište, u Sarajevu je sagradio bogosloviju sa crkvom sv. Ćirila i Metoda, katedralu, biskupski dvor i katehetski dom. Tu je god. 1890. osnovao družbu sestara Služavki Maloga Isusa čije je poslanje služiti malom Isusa u napuštenim, slabim i nejakim. Za njih je i njihove štićenike u Sarajevu sagradio ubožnice „Betlehem“ i „Egipat“. U Čardaku je sestrama podigao crkvu i samostan te im kupio ekonomije „Dolorozu“ i „Filomenu“ od čijih su prihoda uzdržavana sjemeništa i sestarske ustanove. Uz to nadbiskup Stadler dovodi u Bosnu različite redovničke zajednice koje već godinama milosno djeluju na bosanskoj grudi na spasenju njezina čovjeka.
Nadbiskup Stadler je i pored svih poduzetnosti i gradnje našao još vremena za pisanje. Kao vrhbosanski nadbiskup napisao je ili priredio skoro 40 različitih djela.
U garevačkoj crkvi je nadbiskup Stadler dva puta podijelio sakramenat sv. Potvrde: 1882. god., te 14. srpnja 1887. god. Za vrijeme svoga drugog pohoda Garevcu bilo je govora o prenošenju sjedišta župe iz Garevca u susjednu Modriču što je dvije godine kasnije i uslijedilo.
